|
Article on other languages:
|
New York je savezna država u sjeveroistočnom dijelu SAD-a. Država je podijeljena na 62 okruga, a u njoj se nalazi i najveći grad u SAD-u, New York City. Država New York ima obale na dva Velika jezera, Erie i Ontario, koja su međusobno povezana rijekom Nijagarom. Na sjeveru država graniči s kanadskim provincijama Ontario i Québec, na istoku s Vermontom, Massachusettsom i Connecticutom, a na jugu s New Jerseyjem i Pennsylvanijom. Uz to, ima i vodenu granicu s Rhode Islandom. Država je najpoznatija po urbanoj atmosferi grada New York, naročito neboderima na Manhattanu, ali njezini ostali dijelovi su potpuna suprotnost od tog prizora i njima dominiraju farme, šume, rijeke, planine i jezera. U državi New York se nalazi i Adirondack State Park, najveći nacionalni park u Sjedinjenim Državama, a popularna atrakcija su Slapovi Nijagare. U istočnom dijelu države, od sjevera prema jugu teče rijeka Hudson. Grad New York je podijeljen na pet općina koje su ujedno i okruzi. Bronx je na kopnu sjeverno od Manhattana (okrug New York) na istoimenom otoku, a rijeka Hudson čini njihovu zapadnu granicu. Brooklyn (okrug Kings) i Queens se protežu preko East Rivera od Manhattana na zapadnom dijelu Long Islanda, a Staten Island (okrug Richmond) nalazi se južno od Manhattana. Istočni dio Long Islanda je prigradsko područje koje se sastoji od okruga Nassau i Suffolk. "Upstate" ("gornja država") je najčešći pojam kojim se opisuje dio države koji se nalazi sjeverno od metropolitanskog područja grada New Yorka , ali mnogi ljudi izvan metropolitanskog područja smatraju taj pojam ponižavajućim jer je tipičan za kulturnu i demografsku podjelu na dva područja, jedno ruralno i konzervativno, a drugo urbano i liberalno. Sjeverno od Bronxa se nalaze okruzi Rockland, Westchester i Putnam. U "gornjoj državi" se nalaze planinski lanci Catskill i Adirondack, greben Shawangunk, te brojna jezera od kojih se na zapadu nalaze dva Velika jezera i skupina jezera Finger, a na sjeveroistoku pojedinačna jezera Champlain, George i Oneida. Kroz državu teku i brojne rijeke kao što su Delaware, Genesee, Hudson, Mohawk i Susquehanna. Najviši vrh države New York je Mount Marcy u sklopu planinskog lanca Adirondacks. Istočno od grada New Yorka, počevši od njegovih dijelova Brooklyna i Queensa, proteže se oko 190 kilometara dug otok prikladnog naziva Long Island (engleski: dugi otok), čiji je krajnji istočni završetak ruralno područje. Po broju stanovnika država New York je treća najnaseljenija američka savezna država nakon Kalifornije i Teksasa. Glavni grad je Albany, a najveći uvjerljivo New York, nakon kojeg su Buffalo, Rochester, Yonkers i Syracuse. Okruzi (Counties)New York se sastoji od 62 okruga (Counties) Etničke grupeIndijanci: Attiwandaronk, Iroquois (Cayuga, Mohawk, Oneida, Onondaga, Seneca), Mahican, Metoac (Montauk, Shinnecock, etc.), Tuscarora, Wappinger, Wenrohronon. Najveći gradovi
Okruzi savezne države New York
Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država
Savezne države Alabama • Aljaska • Arizona • Arkansas • Colorado • Connecticut • Delaware • Florida • Georgia • Havaji • Idaho • Illinois • Indiana • Iowa • Južna Dakota • Južna Karolina • Kalifornija • Kansas • Kentucky • Louisiana • Maine • Maryland • Massachusetts • Michigan • Minnesota • Mississippi • Missouri • Montana • Nebraska • Nevada • New Hampshire • New Jersey • New York • Novi Meksiko • Ohio • Oklahoma • Oregon • Pennsylvania • Rhode Island • Sjeverna Dakota • Sjeverna Karolina • Tennessee • Teksas • Utah • Vermont • Virginia • Washington • Wisconsin • Wyoming • Zapadna Virginia Savezno područje Washington (Kolumbijski distrikt) Otočja Američka Samoa • Američki Djevičanski otoci • Atol Johnston • Atol Midway • Atol Palmyra • Greben Kingman • Guam • Otok Baker • Otok Howland • Otok Jarvis • Otok Navassa • Otok Wake • Portoriko • Sjevernomarijanski otoci
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.