Javno vlasništvo

Article on other languages:

Javno vlasništvo (eng. public domain) pravno gledano je javno dobro, takvo koje ne podliježe niti Zakonu o autorskim pravima niti Zakonu o vlasništvu.

Sadržaj

Javno vlasništvo i autorska djela u Hrvatskoj

Za autorska djela u Hrvatskoj od 27. srpnja 1999. (NN 76/99) vrijedi pravilo [život autora + 70], što znači da 70 godina poslije autorove smrti njegova djela postaju javnim dobrom. Što se tiče obrada, prijevoda i sličnih modifikacija, na njih se primjenjuje isto pravilo.

Međutim, ovaj se zakon odnosi samo na djela pod zaštitom u vrijeme njegovog stupanja na snagu, a prema prethodnom zakonu rok trajanja imovinskih prava bio je [život autora + 50]. Zbog toga su u Hrvatskoj javno dobro objavljena djela svih autora koji su preminuli do 31. prosinca 1948., uključujući i taj dan.

Djela koja nisu objavljena nisu javno dobro, nego kad na njima prestane autorsko pravo [život autora + 70], nakladnik koji ih objavi ima pravo [godina objavljivanja + 25], naravno takvo pravo vrijedi samo za prvo objavljivanje.

Napomena

Članak 87. starog Zakona (tj. Zakona iz 1991. godine) kaže:

Wikicitati „Rokovi navedeni u člancima od 81. do 85. ovoga Zakona počinju teći od 1. siječnja godine koja dolazi neposredno nakon godine u kojoj je autor umro odnosno nakon objave djela.“
({{{2}}})

Stoga autorska prava ističu uvijek 31. prosinca, ne na dan kad je autor umro odnosno kad je djelo objavljeno.

Članak 105. novog Zakona (iz 1999./2003./2007. godine) sadrži istovrijednu odredbu ponešto drugačije oblikovanu:

Wikicitati „Rokovi trajanja autorskog prava određeni ovim Zakonom računaju se od 1. siječnja godine koja neposredno slijedi godinu u kojoj je nastala činjenica od koje se računa početak roka.“
({{{2}}})

Poveznice

Vanjske poveznice

This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.