Island:

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Islanda Island je bio jedan od najvećih otoka na svijetu koje čovjek nije naselio, dok u kasnom devetom, i desetom stoljeću nisu došli norveški i keltski (škotski i irski) imigranti. Island ima najstariji parlament na svijetu, Althing, osnovan 930. godine. Neki pisani izvori navode da su irski redovnici živjeli na Islandu prije dolaska norveških naseljenika, ali nisu nađeni arheološki dokazi koji bi potkrijepili ovu tvrdnju.

Island je bio neovisan 300 godina, a zatim su njime vladali Norveška i Danska. Formalno je bio norveška kolonija, do 1814. godine, kada se zajednička država Norveške i Danske razdvojila sporazumom iz Kiela, a Island je postao ovisan teritorij Danske. Od Danske vlade je dobio ograničenu autonomnu vlast, 1874. godine, a protektoratsku neovisnost, i suverenitet u unutrašnjim pitanjima 1918. Vanjski odnosi, i obrana su ostali pod danskom upravom do Drugog svjetskog rata, kada je Njemačka vojno okupirala Dansku, 1940. Island su, nakon toga, okupirali saveznici. Danski kralj je de jure ostao suveren do 1944. godine, kada je današnja republika osnovana u nedostatku danske vlasti.

Nova republika je 1950. potpisala sporazum sa SAD, u kome je Americi predata nadležnost nad obranom Islanda. I danas SAD po ovom sporazumu imaju vojnu bazu u Keflavíku, a Island nema svoje oružane snage. Gospodarstvo Islanda je u poslijeratnim desetljećima ostala zavisna od ribolova, i ova zemlja je imala više sukoba sa svojim susjedima oko ovog resursa. Od ovih sukoba su najpoznatiji Bakalarski ratovi sa Britanijom. U zadnje vrijeme je došlo do diverzifikacije ekonomije, uslijed velikih investicija u tešku industriju (kao što su topionice aluminija) i privatizacije u financijskom sektoru.

Politika

Parlament, Althing, je osnovan 1845. godine, kao savjetodavno tijelo danskom kralju. Ovo se smatra ponovnim uspostavljanjem skupštine osnovane 930. godine, a suspendirane 1799. Trenutno ima 63 člana, koje stanovništvo bira svake četiri godine. Predsjednik Islanda je uglavnom ceremonijalno zvanje, a on služi kao diplomat, figura i šef države. Predsjednik vlade, premijer se, zajedno sa svojim kabinetom, brine za izvršni dio vlasti. Kabinet postavlja predsjednik, poslije općih izbora; ali ovaj proces se obično vodi između vođa političkih stranaka, koji odlučuju međusobno kroz razgovore o sastavu kabineta. Samo kada čelnici stranaka nisu u stanju u razumnom roku se dogovoriti o sastavu kabineta, predsjednik koristi ovo ovlaštenje, i sam postavlja kabinet. Ovo se nije dogodilo od kad je osnovana republika, 1944. godine, ali 1942. je regent države (Sveinn Björnsson, koji je tu poziciju dobio u Althingu 1941.) uspostavio neparlamentarnu vladu. Regent je u praksi imao poziciju predsjednika, i Sveinn Björnsson je u stvari postao prvi predsjednik 1944. Islandske vlade su skoro uvijek bile koalicije dviju ili više stranaka, jer jedna stranka obično ne osvoji većinu mjesta u parlamentu. Domet političke moći predsjednikovog kabineta je predmet rasprave među islandskim pravnicima; nekoliko odredbi ustava izgledaju da predsjedniku daju određena važna ovlaštenja, ali druge odredbe i tradicije govore suprotno.

Predsjednik se bira svake četiri godine (postavljen 2004.), kabinet se bira svake četiri godine (2003.) a i izbori za gradski savjet se održavaju svake četiri godine (posljednji izbori 2002.).

Administrativna podjela

Općine

U Islandu ima 95 općina, koje upravljaju uglavnom lokalnim pitanjima, kao što su škole i prijevoz.

Okruzi

Postoje 23 okruga koji su uglavnom povijesna podjela. Trenutno je Island podjeljen u 26 magistrata koji upravljaju lokalnom policijom (osim u Reykjavíku, gdje postoji poseban ured komesara policije) i izvršavaju administrativne funkcije kao što su proglašavanje bankrota i vjenčavanje ljudi izvan crkava.

Regije

Postoji 8 regija, koje uglavnom služe za statističke svrhe. Oblasna sudska jurisdikcija također koristi ovu podjelu (njena starija verzija doduše).

Birački okruzi

Do 2003. godine, birački okruzi za parlamentarne izbore su bili isti kao i regije, ali su amandmani ustavu to promjenili u trenutnih 6 biračkih okruga. Ova izmjena je načinjena kako bi se izbalansirala "težina" različitih oblasti zemlje, jer su glasovi u manje naseljenim zonama vrijedili više nego glasovi u Rejkjaviku, na primjer. Debalans između oblasti je smanjena novim sustavom, ali i dalje postoji.

Zemljopis

Island se nalazi u sjevernom Atlantskom oceanu, malo južnije od artičkog kruga, koji prolazi kroz mali otok Grímsey uz sjevernu obalu Islanda, ali ne kroz sam Island.

Otok je geološki vrlo aktivan. Ima više aktivnih vulkana, od kojih je najznačajniji Hekla. Oko 10% otoka je pod ledom. Island je bogat gejzirima (gejzir je islandska riječ) i rasprostranjena pristupačnost geotermalne energije znači da stanovnici većine gradova imaju toplu vodu, i grijanje po vrlo niskim cjenama. Električna energija je načelno veoma jeftina, uslijed mnoštva rijeka i vodopada, koji se koriste za proizvodnju struje.

Sam otok ima mnogo fjordova duž obale, gde se nalazi i većina gradova, jer je unjutrašnjost Islanda, hladna i negostoljubiva pustinja. Najznačajniji gradovi su Reykjavík, Keflavík gdje se nalazi nacionalna zračna luka, i Akureyri. Na otoku Grímsey, unutar Arktičkog kruga se nalazi najsjevernije naseljeno mjesto Islanda.

Za razliku od susjednog Grenlanda, Island se smatra dijelom Europe, a ne Amerike. Island je 18. otok po veličini na svijetu]].

Otok ima četiri nacionalna parka: Jökulsárgljúfur, Skaftafell, Snæfellsnes i Þingvellir.

Vojska

Republika Island nema regularne oružane snage. Funkcije obrane vrši NATO baza u Keflavík, koju uglavnom popunjavaju pripadnici američke vojske. Island ima Obalnu stražu (Landhelgisgæslan) i specijalnu jedinicu (Sérsveitin), koja je poznata pod imenom Víkingasveitin (Vikinški odred). Specijalni odred je bio pod zapovjednikom šefa rejkjaviške policije, ali je 2004. donijet novi zakon po kome se ovaj odred stavlja direktno pod zapovjedništvo ministra pravde i crkve. Po ovom novom zakonu, ministar pravde i crkve mora postaviti nacionalnog šefa policije, koji kontrolira i upravlja islandskom policijom, uključujući i Vikinški odred.

Stanovništvo

Izolirani položaj Islanda je rezultirao ograničenom imigracijom i ograničenim genetskim uplivom u ljudsku populaciju tokom stoljeća. Genetska sličnost koja je time prouzrokovana se danas koristi za genetska ispitivanja.

U važne strane jezike spadaju danski, i drugi skandinavski jezici, zatim engleski i njemački.

Etničke grupe

Religija

Statistički podaci govore o religioznoj pripadnosti građana Islanda 2004. godine:

Preostalih 6,5% su uglavnom podjeljeni između većeg broja kršćanskih denominacija i sekti, uz manje od 1% stanovništva u ne-kršćanskim vjerskim organizacijama, uključujući i vrlo malu grupu Ásatrú sljedbenika (skupina posvećena restoraciji staroskandinavskih paganskih religija, prisutnih prije pokrštavanja Skandinavije).

Promet

Vanjske poveznice

Nordijsko vijeće

Danska • Finska • Island • Norveška • Švedska

Pridružene članice:

Ålandski otoci • Føroyar • Grenland

Zapadnoeuropska unija

Države članice:

Belgija • Francuska • Grčka • Italija • Luksemburg • Nizozemska • Njemačka • Portugal • Španjolska • Ujedinjeno Kraljevstvo

Pridružene države članice:

Bugarska • Češka • Estonija • Island • Latvija • Litva • Mađarska • Norveška • Poljska • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Turska

Države promatračice:

Austrija • Danska • Finska • Irska • Švedska

Države u Europi

Samostalne države

Albanija • Andora • Armenija³⁾ • Austrija • Azerbejdžan¹⁾ • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar³⁾ • Crna Gora • Češka • Danska⁴⁾ • Estonija • Finska • Francuska³⁾ • Grčka • Gruzija¹⁾ • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan¹⁾ • Kosovo ²⁾ • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska³⁾ • Norveška⁴⁾ • Njemačka • Poljska • Portugal⁴⁾ • Rumunjska • Rusija¹⁾ • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska⁴⁾ • Švedska • Švicarska • Turska¹⁾ • Ujedinjeno Kraljevstvo⁴⁾ • Ukrajina • Vatikan

Zavisni teritoriji:

Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države:

Abhazija⁵⁾ (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)³⁾ • Južna Osetija⁵⁾ (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)³⁾

¹⁾ Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji
²⁾ Proglasilo neovisnost 17. veljače 2008.. Priznalo ga 52 država članica UN-a (studeni 2008.)
³⁾ U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom
⁴⁾ Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe
⁵⁾ priznata od strane Ruske Federacije i Nikaragve

Island

Sadržaj

Povijest