Herodot

Article on other languages:

• Herodot
• ሄሮዶቶስ
• Erodoto
• هيرودوت
• Herodotu
• Herodot
• Герадот
• Херодот
• হিরোডোটাস
• Herodotos
• Herodot
• Heròdot
• Hĭ-lò̤-dŏ̤-dáik
• Hérodotos
• Herodotus
• Herodot
• Ηρόδοτος
• Herodotus
• Herodoto
• Heródoto
• Herodotos
• Herodoto
• هرودوت
• Herodotos
• Hérodote
• Herodotus
• Heireadótas
• Heródoto
• הרודוטוס
• हिरोडोटस
• Herodot
• Hérodotosz
• Հերոդոտոս
• Herodotus
• Heródótos
• Erodoto
• ヘロドトス
• Herodotus
• ჰეროდოტე
• 헤로도토스
• Herodot
• Herodotus
• Herodot
• Herodotas
• Hērodots
• Херодот
• Herodotus
• Herodotus
• Herodot
• Herodot
• Heródoto
• Herodot
• Геродот
• हेरोडोटस
• Eròdutu
• Herodot
• Herodotus
• Herodotos
• Herodot
• Herodoti
• Херодот
• Herodotos
• Herodoti
• Herodot
• ஹேரோடோட்டஸ்
• เฮโรโดตุส
• Herodotus
• Herodot
• Геродот
• Herodotus
• 希羅多德

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς

Herodot (grč. Ἡρόδοτος; Halikarnas, Grčka, 484. p. n. e. - Turija, Italija, 424. p. n. e.) bio je grčki povjesničar prozvan ocem povijesti.

Život

Herodot (484.-424. p.n.e.) je bio grčki povjesničar. Rodio se u imućnoj obitelji u Halikarnasu u Maloj Aziji odakle se preselio na otok Samos. Sa Samosa je krenuo na svoja duga putovanja po Maloj Aziji i egejskim otocima, u Perziju, na obale Crnog mora, u Makedoniju te Egipat. 444.g.pr.Kr. postaje građaninom grada Turija u južnoj Italiji, odakle putuje po Grčkoj držeći predavanja o svojim putovanjima.

Smatra se ocem povijesti jer prvi nastoji provjeriti istinitost i vjerodostojnost podataka koje zapisuje. Nazivaju ga ocem povijesti^[1].

Bio je poznat kao logios koji je deklamirao priče (logoi). Putovao je Grčkom i pričao o bitkama, političkim indidentima i stranim zemljama, za što je bio i plaćen.

Povijest (Historiai)

U djelu „Povijest” („Historiai”) zabilježio je povijest i običaje naroda istočne obale Sredozemlja, a njegov rad označava začetke povijesnog istraživanja. Bio je velik putnik - tijekom V. st. pr. Kr. obišao je Perzijsko kraljevstvo, Egipat, Libiju, Siriju, Babiloniju, Suzu, Lidiju, Frigiju, Bizantij, Trakiju, Makedoniju i Italiju. Sve što je vidio i doznao postalo je građa „Povijesti”.

U „Povijesti” on traži uzroke grčko-perzijskih ratova te opisuje nastanak i razvoj perzijske države, povijest Egipta, Feničana i grčkih kolonija u Maloj Aziji. Događaje je pripisivao volji sudbine koja ravna i bogovima i ljudima. Djelo je podijeljeno na 9 knjiga po devet muza, a prva je nazvana prema muzi Klio, zaštitnici povijesti. Pisano je novojonskim narječjem i sastoji se od preko 1500 poglavlja.

Prvih se šest knjiga bavi rastom Perzijskoga carstva, a posljednje tri knjige opisuju Kserksov pokušaj da osveti perzijski poraz nakon bitke kod Maratona i uključi Grčku u svoje carstvo. Djelo završava oko 479. p. n. e., nakon što su Perzijanci pretrpjeli poraz u bitki kod Salamine.

Djela

• (eng.) Herodot na projektu "Gutenberg"

Izvori

1. ↑ Ciceron, De legibus I, 5