Gvatemala

Article on other languages:

Republika Gvatemala
República de Guatemala
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Guatemala Feliz
Položaj Gvatemale
Glavni grad Guatemala
Službeni jezik španjolski
Vlada
 - Predsjednik Oscar Berger
 - Predsjednik Vlade Oscar Berger
Neovisnost od Španjolske
15. rujna, 1821.
Površina 103. po veličini
 - ukupno 108.890 km²
 - % vode 0,4 %
Stanovništvo 62. po veličini
 - ukupno (2004) 14.655.189
 - gustoća 119/km²
Valuta gvatemalski quetzal
(100 centavosa)
Pozivni broj 502
Vremenska zona UTC -6
Internetski nastavak .gt

Republika Gvatemala je država u Srednjoj Americi, izlazi na Tihi ocean i Karipsko more. Na kopnu graniči s četiri države: Meksikom, Belizeom, Hondurasom i Salvadorom.


Sadržaj

Povijest Gvatemale

Glavni članak:Povijest Gvatemale

Na najvećem dijelu sadašnje Gvatemale se nalazila indijanska civilizacija Maja, navodno čak 2000 godina prije dolaska konkvistadora. Španjolac Pedro de Alvarado brutalno je pokorio indijance 1523-1527.

Politika Gvatemale

Glavni članak:Politika Gvatemale

Pokrajine Gvatemale

Gvatemala je administrativno podijeljena na 22 departmana (izv. departamentos, sing. departamento) viz.: Alta Verapaz, Baja Verapaz, Chimaltenango, Chiquimula, El Progreso, El Quiché, Escuintla, Guatemala, Huehuetenango, Izabal, Jalapa, Jutiapa, Petén, Quetzaltenango, Retalhuleu, Sacatepéquez, San Marcos, Santa Rosa, Sololá, Suchitepéquez, Totonicapan, Zacapa.

Ekonomija Gvatemale

Glavni članak:Ekonomija Gvatemale

Stanovništvo Gvatemale

Više od polovice stanovnika Gvatemale potomci su vesterniziranih Maja i mješanci mestici, poznatih pod lokalnim nazivom Ladinos, potomci su Španjolaca i raznih majanskih plemena. Stanovništvo je poglavito ruralno, rimokatoličko, manje protestantsko i tradicionalne majanske religije. Prema popisu iz 2002. Gvatemala ima 13.314.079 stanovnika. Etnički sastav je šarolik a Gvatemalcima koji se služe španjolskim možemo smatrati oko 2% bijelaca kojima je to materinji jezik i urbane vesternizirane Ladinose (španjolski naziv za Latine), kojih ima više od polovice stanovništva. Ruralno stanovništvo pripada domorodačkim indijanskim zajednicama, poglavito Maya-Quiché, to su: Achí, oko 58.000 (1995) oko Rabinala u Baja Verapazu; Rabinal; Tzutuhil kod jezera Atitlán; Kekchí ili po ortografiji Maja Q'eqchi u departmanima Alta Verapaz, Petén, Quiché i Izabal; Mame; Pokomam kod grada Guatemala i u departmanu Jalapa; Ixil u departmanu Quiche; Quiché; Aguacatec u departmanu Huehuetenango; Cakchiquel u departmanu Chimaltenango; Chicomuceltec, tek manja zajednica, pretežno žive u Chiapasu; Chortí, blizu granice sa Hondurasom; Chuje, u Huehuetenangu; Garífuna ili Crni Karibi žive u Gvatemali tek u selima Livingston i Puerto Barrios na obali Gvatemale; Itzá, uz jezero Petén Itzá; Jacaltec u Huehuetenangu; Kanjobal i Zapadni Kanjobal ili Akatek u Huehuetenangu; Mopán, departman Petén; Pokonchi u departmanu Baja Verapaz i oko San Cristobala; Sakapultek u departmanu Quiché i Sipakapense u departmanu San Marcos, ogranci su Quichea; Tacaneco iz San Marcosa i Tektiteco Mame iz Tectitána; Uspantec iz departmana Quiché; Xinca.

Glavni članak:Stanovništvo Gvatemale

Zemljopis Gvatemale

Glavni članak:Zemljopis Gvatemale

Kultura Gvatemale

Glavni članak:Kultura Gvatemale

Razno

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Gvatemala koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.