|
Article on other languages:
|
Florida je država na jugoistoku SADa a često ju nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država. ime je dobila iz španjolskog a doslovno znači "pun cvijeća". Španjolci su ju "otkrili" u vrijeme Uskrsa, a španjolci to vrijeme zovu Pascua Florida. Kratica Floride je FL a njen zaštitni znak je bjeloglavi orao-ribar. Glavni grad ove države koja je omiljeno ljetovalište je Tallahasse. Na kopno Floride nadovezuje se niz otoka koje nazivaju "Keys" (od Sp. cayo, u pl. cayos; u značenju otočići) a zadnji u tom nizu je Key West od kojeg je do Kube još samo 90 milja, što je istovremeno i najjužnija točka SADa.
Okruzi (Counties)Florida se sastoji od 67 okruga (counties). PovijestIz arheoloških nalaza se može zaključiti da je Florida bila naseljena tisućama godina prije dolaska Španjolaca 1513. koji su zemlju uzeli u posjed za Španjolsku krunu. Florida je u povijesti više puta mijenjala vlasnike. Nakon sedam godina ratovanja, Španjolci su bili prisiljeni 1763. Floridu prepustiti Velikoj Britaniji. Za vrijeme Američkom ratu za nezavisnost su Španjolci ratovali zajedno sa Francuzima protiv Engleza i 1781. ponovo preuzeli kontrolu nad zapadnim dijelovima Floride, a Pariškim mirom iz 1783. im je vraćena u posjed čitava Florida. Španjolska je 1819. godine ustupila Floridu SAD-u. To se može smatrati postupkom izazvanim nuždom, jer su američke trupe u Englesko-američkum ratu 1812.-1814. zauzele zemlju, a nakon rata ju više nisu napustile. 3.ožujka 1845. Florida postaje 27. Savezna država SAD-a. Danas je Florida najpoznatija država Sjedinjenih Američkih država. ZemljopisFlorida je poluotok koji se pruža od američkog kontinenta u smjeru jug-jugoistok. Uz istočnu obalu se nalazi Atlantski ocean, dok je na zapadu i jugu Floride Meksički zaljev. Na sjeveru Florida graniči sa saveznim državama Georgiom i Alabamom. U blizini su Kuba i Haiti. Nakon Havaja, to je najjužnija država SAD-a. StanovništvoFlorida je 2003. imala 17.019.068 stanovnika, od toga 65,4% Bijelaca, 16,8% Hispanjolaca, 14,6% tamnoputih Afro-Amerikanaca, 1,7% Azijata i 0,3% Indijanaca. Još 2000. je broj stanovnika bio 15.982.378, a i dalje raste. Postoji 6.337.929 domaćinstava, a prihod po stanovniku je u 2002. bio 26.646 US-dolara. Indijanci Indijanci su pripadali skupinama poznatim kao Timuquanan, koji se povezuju jezično sa antilskim Arawakima, nekada ih se smatralo granom porodice Muskhogean. Muskhogean Indijanci prodrli su u većoj mjeri na floridski poluotok tek u novije vrijeme. Plemena su: Acuera, Ais, Amacano, Apalachee, Calusa, Caparaz, Chatot, Chilucan, Chine, Fresh Water Indijanci, Guacata, Hitchiti, Icafui, Jeaga, Macapiras, Mikasuki, Mocoço, Ocale, Onatheaqua, Pawokti, Pensacola, Pohoy, Potano, Saturiwa, Seminole, Surruque, Tacatacuru, Tawasa, Tekesta, Timucua, Tocobaga, Yufera, Yui, Yustaga. PolitikaFlorida ima dvodomni sistem sa Senatom od 40 članova i dom sa 120 članova. Trenutno (2007.) je guverner Floride republikanac Charlie Crist. Tradicionalno je Florida naklonjena demokratima, ali je zbog velikog doseljavanja stanovništva zadnjih godina došlo do promjene političkog raspoloženja u korist republikanaca. Trenutno je odnos između republikanskih i demokratskih birača odprilike 1:1. Kako Florida ima veliki broj stanovnika, pa s tim povezano i elektora, Floridu se smatra odlučujućom državom u izborima za Predsjednika SAD-a. U Miamiu liberalnim demokratima konkuriraju bogati Egzil-Kubanci koji su pristalice republikanaca. Tampa koja je bila centar demokrata, u zadnje vrijeme se razvila u prorepublikansko jezgro. GospodarstvoKlima i veliki broj pješčanih plaža učinili su Floridu privlačnim odredištem za odmor posjetiocima iz cijelog svijeta.I različiti zabavni parkovi, kao Disney World, Universal Studios i drugi u blizini Orlanda su veliki magnet za brojne turiste. Pored turizma, vrlo snažna grana gospodarstva je i proizvodnja agruma (polovina potrošnje SAD-a) uključujući i proizvodnju sokova. Vrlo je snažan i sektor financija. Pored toga, ima i nalazišta fosfata. Najveći gradovi
Okruzi savezne države Florida
Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država
Savezne države Alabama • Aljaska • Arizona • Arkansas • Colorado • Connecticut • Delaware • Florida • Georgia • Havaji • Idaho • Illinois • Indiana • Iowa • Južna Dakota • Južna Karolina • Kalifornija • Kansas • Kentucky • Louisiana • Maine • Maryland • Massachusetts • Michigan • Minnesota • Mississippi • Missouri • Montana • Nebraska • Nevada • New Hampshire • New Jersey • New York • Novi Meksiko • Ohio • Oklahoma • Oregon • Pennsylvania • Rhode Island • Sjeverna Dakota • Sjeverna Karolina • Tennessee • Teksas • Utah • Vermont • Virginia • Washington • Wisconsin • Wyoming • Zapadna Virginia Savezno područje Washington (Kolumbijski distrikt) Otočja Američka Samoa • Američki Djevičanski otoci • Atol Johnston • Atol Midway • Atol Palmyra • Greben Kingman • Guam • Otok Baker • Otok Howland • Otok Jarvis • Otok Navassa • Otok Wake • Portoriko • Sjevernomarijanski otoci |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.